10 najvećih izuma starog islamskog svijeta

Neosporno je da su islamska kultura i nauka odigrale veliku ulogu u formiranju svijeta kakvog poznajemo danas. Saznajte koji su to izumi i otkrića islamskog svijeta utjecali na naš današnji život.

1. Kafa

Priča kaže da je Arap po imenu Khalid čuvao ovce u regiji Kaffa u južnoj Etiopji, kada je primijetio da su životinje zbog određenih bobica postale življe i aktivnije. Kalid je tada skuhao bobice i napravio prvu kafu na svijetu. Kafa je prvi put iz Etiopije izvezena u Yemen, gdje je korištena tokom posebnig ceremonija za održavanje nesanice. Do kraja 15. stoljeća kafa je stigla u Tursku, odakle je našla svoj put do Engleske 1650. godine. U Londonu je Turčin po imenu Pasqua Rosee otvorio prvu kafanu na svijetu.

2. Šah

Jedna vrsta šaha se igrala u staroj Indiji, ali šah kakav mi danas poznajemo razvio se u Perziji. Odatle se igra širila prema zapadu i Evropi, a prvi put je predstavljena u Španiji u 10. stoljeću.

3. Padobran

Hiljadu godina prije slavne braće Wright, islamski pjesnik, astronom, muzičar i inžinjer pod imenom Abbas ibn Firnas nekoliko je puta pokušao napraviti leteću mašinu. 852. godine skočio je sa minareta Velike džamije u Kordobi koristeći široki platneni ogrtač pričvršćen na drvene daske. Nadao se da će letjeti kao ptica. Na njegovu žalost, nije uspio, ali široko platno, prvi padobran, usporilo je njegov pad te je Firas pretrpio samo lakše tjelesne povrede. Zahvaljujući njegovom doprinosu nauci, Bagdadski međunarodni aerodrom i krater na Mjesecu su danas nazvani po njemu.

4. Šampon

Pranje i kupanje su obavezni rituali u islamskoj religiji, što je vjerovatno dovelo i do stvaranja recepta za sapun kakav se danas još koristi. Stari Egipćani i Rimljani su korstili jednu vrstu sapuna, ali Arapi su prvi kombinovali razna biljna ulja i arome sa sodium hidroksidom kako bi napravili šampon. Šampon je Engleskoj predstavio musliman koji je tamo otvorio i prvu Muhamedovu indijsku banju 1759. te su ga kraljevi George IV I William IV imenovali “doktorom za šampon”.

5. Zaštitni oklop

Još nije sasvim jasno da li je posebna metoda šivanja povezivanjem dva sloja platna sa umetnutim izolacijskim materijalom između, otkrivena u islamskom svijetu ili je donesena iz Indije i Kine. Kako god, oklopi su stigli i na zapad zahaljujući križarima. Križari su ih najprije primijetili na saraceskim ratnicima koji su nosili zaštitna platna ispunjena slamom. Postali su tako popularni da je u Britaniji i Holandiji razvijena čitava industrija proizvodnje posebnih zaštitinih oklopa.

6. Hirurgija

Mnogi današnji hirurški instrumenti imaju identičan dizajn onima korištenim u 10. stoljeću i koje je napravio muslimanski hirurg al-Zahrawi. Njegovi skalpeli, hirurške pile, kliješta i makazice koje se koriste u očnoj hirurgiji, kao i više od 200 instrumenata koje je al-Zahrawi dizajnirao, prepoznatljiva su modernom hirurgu. U 13. stoljeću, još jedan islamski doktor, ibn Nafis, opisao je cirkulaciju krvi, 300 godina prije otkrića Williama Harveya. Islamski doktori također su izmislili anestetike od opijuma i mješavine alkohola.

7. Supa

Ali ibn Nafi, poznat i kao Ziryab u 9. stoljeću došao je iz Iraka u Kordobu i predstavio koncept obroka iz tri dijela – supa, zatim riba ili meso, a potom voće, kao i korištenje kristalnih čaša za piće.

8. Čekovi

Moderni čekovi potiču od arapskog saqqa, pisanog obećanja da će se roba platiti kada bude dostavljena. Time se želio izbjeći rizik slanja novca preko opasnih terena. Već u 9. stoljeću, islamski biznismen mogao je unovčiti ček u Kini povlačenjem novca iz svoje banke u Bagdadu.

9. Raketa i torpedo

Iako su Kinezi izmislili barut i koristili ga za vatromete, Arapi su shvatili da bi se on u pročišćenom obliku mogao koristiti u vojne svrhe. Do 15. stoljeća napravili su prvu raketu i torpedo, kojeg su tada opisali kao kruškoliku bombu sa kopljem na prednjoj strani koja se zabije u neprijateljske brodove i eksplodira.

10. Vjetrenjača

Vjetrenjaču je napravio perzijanski kalif 634. godine i koristio je za mljevenje kukuruza i navodnjavanje tla. U suhim arapskim pustinjama, kada sezonske kiše prestanu, jedini izvor energije bio je vjetar koji bi konstanto puhao u jednom smjeru mjesecima. 500 godina poslije prva vjetrenjača predstavljena je Evropi.